Izlaz iz problema i poboljšanje zapošljavanja u trgovini moguće je u većim plaćama i boljim uvjetima rada, te u boljem usklađivanju privatnih i poslovnih obveza.
piše: Zlatica Štulić, dipl. iur.
Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske
Kao i ostali dijelovi gospodarstva tako je i trgovina doživjela „udar“ u protekle dvije pandemijske godine. Lagano se oporavlja od te krize, ali pretpostavka je da se sektor neće tako brzo „vratiti na staro normalno“ zbog promjena u navikama kupaca i modelima prodaje i kupovine robe.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u djelatnosti trgovine u Republici Hrvatskoj potkraj prosinca 2021. godine radilo je 205.695 radnika, što predstavlja 15 posto od ukupno zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu.
Trgovina se tradicionalno smatra ženskom djelatnosti, jer značajan broj zaposlenica radi upravo u tom sektoru. Treba istaknuti kako udio radnica u trgovini iznosi 17 posto od ukupnog broja zaposlenih žena u Hrvatskoj.
Omjer 55:45 u korist žena
Da više žena nego muškaraca radi u trgovini pokazuje i omjer od 55:45, naravno, u korist žena. Pritom se naglašava kako se žene više zapošljavaju u trgovini na malo, a muškarci u trgovini na veliko te trgovini motornim vozilima i motociklima.
Zanimljivo je kako se najveći broj ugovora o radu na određeno vrijeme sklapa za uslužna i trgovačka zanimanja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u studenom 2021. godine, 353.359 radnika radilo je na ugovor o radu na određeno vrijeme.
U djelatnosti trgovine radi 15 posto svih radnika s ugovorom o radu na određeno vrijeme, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
Taj se Ugovor često koristi kao zamjena za probni rad radnika i većina ugovora na određeno je sklopljena protivno odredbama ZOR-a.
Promatrajući daljnje statističke podatke, u 2021. godini, 3298 radnika iz djelatnosti trgovine otišlo je u mirovinu, od toga 230 u invalidsku, a 3.068 u starosnu i prijevremenu mirovinu.
Sve više radnika iz zemalja trećeg svijeta
No, poznata je situacija kroničnog nedostatka radnika u trgovini. Zbog toga se zapošljava značajan broj studenata, umirovljenika na pola radnog vremena te sezonskih radnika iz naše i zemalja regije. Sve je više i zaposlenih radnika iz zemalja tzv. trećeg svijeta.
Ipak, točan broj trenutno zaposlenih studenata u djelatnosti trgovine nije poznat, jer ne postoji evidencija zaposlenih studenata na državnoj razini, dok je na razini gradova od Studentskih centara na zahtjev moguće dobiti broj izdanih ugovora i ukupnog iznosa isplaćenih naknada za studentski rad po mjesecima. Tako je u kolovozu 2021., primjerice u Zagrebu, radilo 5.552 studenta u trgovini i ugostiteljstvu.
Ako se promatraju statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, tada je vidljivo da je potkraj studenog 2021. godine u radnom odnosu bilo 14.669 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine koji rade do polovine punog radnog vremena. U trgovini je od ukupnog broja umirovljenika, aktivnih na tržištu rada, čak 2.694 što znači da je 18,4 posto umirovljenika radilo do polovine punog radnog vremena.
Novi radnici kratko ostaju na poslu
Rad studenata, sezonskih radnika i umirovljenika do polovine punog radnog vremena, nosi brojne svakodnevne probleme zbog same prirode trgovinskog poslovanja, a koja od svih radnika traži poznavanje rada s različitim vrstama trgovačke robe, primjenu mjera zaštite na radu i rada na siguran način, rukovanja viličarima i ostalim tehničkim pomagalima, poštivanja standarda higijenskog minimuma, kvalitetnu komunikaciju s kupcima i odgovorno upravljanje robom i novcem.
Sudeći prema navedenim podacima, nedostatak radnika u trgovini vidljiv je na svakom koraku. Potrebe za radnicima u maloprodaji istaknute su na ulazima prodavaonica, u oglasima, pozivima na zapošljavanje, oglasima u medijima. Poslodavci imaju kontinuirano otvorene natječaje za zapošljavanje. Najtraženiji radnici su: prodavači, blagajnici, komisionari, vozači, mesari, skadištari i drugi. Na otvorena radna mjesta javlja se mnogo manji broj od potrebnog broja radnika. Problem je u tome što se često zadržavaju vrlo kratko i to mjesec – dva i nakon toga napuštaju posao.
Mnogi poslodavci svoje radnike stimuliraju s 200 kuna i više, ako preporuče i dovedu novog radnika koji ostane raditi barem tri mjeseca. Tu postoje razne varijante odnosa stimulacije i trajanja radnog odnosa, radnika koji je zaposlen po preporuci.
Važno je da u prodajnim prostorima radi optimalan broj radnika, jer tako neće doći do smanjenja kvalitete usluge, i što je posebno bitno, neće doći do povećanja stresa i fizičkog opterećenja postojećih radnika.
Ugrožena prava radnika
Nedostatak radnika ozbiljno pogoršava i urušava razinu prava radnika, jer ih se poziva s godišnjih odmora, kada je ugrožena organizacija posla, ne koriste dnevne stanke, dane tjednog odmora, radni dan traje predugo, zatim radnik ne može planirati kad će biti slobodan, kad će na godišnji odmor, tako da je usklađenost privatnog i poslovnog života ozbiljno narušena.
Radnici odrađuju i veliki broj neevidentiranih prekovremenih sati, koji se najčešće ne plaćaju ili se plaćaju u manjem broju od stvarno odrađenih sati. Korištenje slobodnih dana za odrađene sate samo zatvara čaroban krug nedostaka radne snage, u kojem uvijek teret pada na radnika.
Događaju se i situacije da poslodavci u malim trgovinama, s malim brojem radnika, skrate radno vrijeme ili ukinu smjenu zbog nedostatka radnika. No, u većim trgovinama i trgovačkim centrima, to se ne događa i nedostak radne snage prelama se preko leđa radnika.
Ovi postojeći radnici rade isto radno vrijeme, pa čak i duže, a njihov rad postaje sve teži, fizički i psihički.
Teško je organizirati rad s nedostatnim brojem radnika, a stres radnika koji rade svakim je danom sve veći.
Velika fluktuacija radnika
Radnici napuštaju posao u trgovini iz svih navedenih razloga, a još jedan razlog zbog kojeg su nezadovoljni i koji ih odvraća od zapošljavanja u tom sektoru, svakako je radno vrijeme koje ne ide na ruku radniku, zatim rad blagdanima i nedjeljom kao i rad u kasne sate.
Na kraju se zaključuje kako sektor trgovine radi u otežanim uvjetima i s nedostatkom potrebnog broja radnika. To se posebice vidi u turističkoj sezoni kada je potreban veći broj osoba za rad u tom sektoru.
Osim toga, fluktuacija radnika je velika. Dodatni problem je izostanak s radnog mjesta zbog pandemije koronavirusa koji je još više zakomplicirao već dovoljno ozbiljnu situaciju.
Izlaz iz problema i poboljšanje zapošljavanja u trgovini moguće je ostvariti većim plaćama i boljim uvjetima rada, te u boljem usklađivanju privatnih i poslovnih obveza.
U trgovini plaće devet posto niže od prosječnih neto plaća
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za studeni 2021. prosječne neto plaće u Gospodarstvu RH i djelatnosti trgovine su za 657 kuna ili 9 posto niže od prosječnih neto plaća u Hrvatskoj, dok prosječne neto plaće u Trgovini na malo zaostaju za prosječnim neto plaćama u RH za 1.318 kuna ili 18 posto.
U promatranom je mjesecu prosječna bruto plaća u gospodarstvu iznosila 9.915 kuna, a neto plaća 7.333 kune. Djelatnost trgovine bilježila je prosječnu bruto plaću od 8.992 kune te neto plaću od 6.676 kuna. Trgovina motornim vozilima i motociklima imala je prosječnu bruto plaću u visini 9.201 kunu, a neto plaću od 6.842 kune. U studenom 2021. godine u trgovini na veliko bilježi se bruto plaća od 10.584 kune, a neto plaća u visini 7.648 kuna dok je u trgovini na malo evidentirana bruto plaća od 7.918 kuna te neto plaća od 6.015 kuna.
