Okrugli stol „(Ne)radna nedjelja – slobodan dan i prihvatljivi modeli rada nedljeljom“, održan
je u petak, 30. lipnja, u Zagrebu u organizaciji međunarodne organizacije CitizenGO u suradnji
s hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu, Marijanom Petir.
U raspravi u Europskom domu sudjelovali su Marijana Petir, Ana Marija Marković,
predstavnica CitizenGO-a, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Krešimir
Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Mladen Malta, predsjednik ceha trgovine
HOK-a, Luka Mlinarić, predstavnik udruge „U ime obitelji“ te Marija Subota, predsjednica
Udruženja trgovaca Zagreb.
Ana Marija Marković iz CitizenGO-a istaknula je kako je peticiju “Glas za neradnu (ili pošteno
plaćenu) nedjelju” do sad potpisalo više od 28.450 građana. O peticiji su obavijestili i
saborske zastupnike, te zatražili hitne promjene Zakona u korist zaštite i dostojanstva
radnika. Najavila je kako će peticiju predati i ministru rada i Ministarstvu demografije.
Petir je naglasila kako polovica država članica EU ima reguliran ili zabranjen rad nedjeljom, a
o ostale su to prepustile slobodnom tržištu i volji poslodavaca. Rad nedjeljom zabranjuju
Austrija, Beligija, Cipar, Finska, Francuska, Grčka, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka,
Portugal, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Iako su neke od tih zemalja u stalnoj tursitičkoj
ekspanziji, reguliranje rada nedjeljom nije im naštetilo. Dodala je kako je u drugim zemljama
EU rad nedjeljom plaćen te se zakon poštuje, dok se rad u Hrvatskoj plaća minimalno u
odnosu na ostale radne dane.
Navela je i rezultate istraživanja koje je provela s agencijom MediaNet, koji su pokazali da
90% hrvatskih građana smatra kako bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama. Podaci
Porezne uprave su u 2015. zabilježili kako je promet najveći petkom, i to 50% veći nego
promet nedjeljom. Prema tome, tvrdnja kako je promet nedjeljom najveći nije točna,
zaključila je Petir.
Predsjednik Ceha trgovaca HOK-a, Mladen Malta, rekao je kako je o ovoj temi potrebno
razgovarati i s Ministarstvom turizma, jer je turizam važna gospodarska grana Hrvatske.
Ključnim problemom smatra nepoštivanje trenutnog Zakona o radu, te nekontroliranje
poštivanja prava radnika od strane državnih institucija. Ivan Šantić, član Ceha trgovaca,
istaknuo je razliku između malih obrtnika i velikih trgovačkih lanaca, koji obrtnike guše
nelojalnom konkurencijom, te napomenuo kako su veliki trgovački lanci jednostavno preuzeli
lošu praksu rada nedjeljom koja je postojala u Hrvatskoj kad su počeli poslovati u Hrvatskoj.
Luka Mlinarić iznio je podatak prema kojemu u trgovinama u Hrvatskoj radi oko 180.000
radnika, najvećim dijelom žena, napomenvši kako je udruga “U ime obitelji” u ožujku
Hrvatskom saboru uputila prijedlog za izmjene Zakona o radu. Tim izmjenama radnicima u
trgovinama omogućilo bi se da odluče žele li raditi nedjeljom, te ako to odaberu, primaju
najmanje 50 posto veću naknadu od standardne satnice.
Marija Subota, predsjednica trgovaca Zagreb istaknula je kako je 98% trgovaca protiv rada
nedjeljom, a s njom se složila i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske,
napomenuvši kako je i veliki dio poslodavaca protiv rada nedjeljom, ali traže točna
pravila i jasno utvrđene iznimke . Štulić se osvrnula na prijedlog udruge „U ime obitelji“,
kojim bi radnik sam odlučivao o tome hoće li raditi nedjeljom, te zaključila kako je to trenutno
nemoguće provesti jer radnik ne pregovara o uvjetima rada već pristaje na uvjete koje mu
poslodavac nudi: “Nedjelja treba biti dan oslobođen od rada za trgovce, a o iznimkama treba
detaljno razgovarati.“ Napomenula je i kako i turističke zemlje kao što su Austrija i Švicarska
ne rade nedjeljom.
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknuo je kako je potrebno regulirati
Zakon o trgovini, a o iznimkama razgovarati i strogo ih urediti: “Ako želimo biti turistička
zemlja, to ne znači da trebamo biti trgovinska turistička zemlja”, rekao je Sever.
